🏛️

Ostavinski postupak korak po korak

Uredništvo LastWish · 27.10.2026. · 6 min čitanja

Nakon smrti bliske osobe, osim tuge, slijedi i papirologija. Ostavinski postupak je postupak u kojem se utvrđuje što je ostavitelj imao, tko su nasljednici i koliko tko dobiva. U Hrvatskoj ga najčešće vodi javni bilježnik kao povjerenik suda. Evo kako teče i što pripremiti.

Kako postupak počinje

Ne morate ga sami pokretati. Nakon što se smrt upiše u maticu umrlih, sud dobiva smrtovnicu i postupak se pokreće po službenoj dužnosti. Predmet se najčešće dodjeljuje javnom bilježniku u mjestu posljednjeg prebivališta umrlog, koji zatim poziva nasljednike na ostavinsku raspravu.

Ako postupak nije pokrenut, a umrli je imao imovinu, prijedlog za pokretanje može se podnijeti nadležnom općinskom sudu, uz smrtni list, oporuku (ako postoji) i isprave o imovini.

Što pripremiti za raspravu

smrtni list ili izvadak iz matice umrlih,
oporuku, ako postoji — ili podatke gdje je pohranjena (javni bilježnik može provjeriti Hrvatski upisnik oporuka),
izvatke iz zemljišnih knjiga za nekretnine,
podatke o računima u bankama, vozilima, dionicama, udjelima u tvrtkama,
podatke o mogućim nasljednicima (imena, adrese, OIB),
podatke o dugovima, ako su poznati.

Popis važnih dokumenata koji se isplati imati spreman unaprijed — za sebe i za roditelje — imate u vodiču popis važnih dokumenata i podataka koje obitelj treba znati.

Ostavinska rasprava

Na raspravi javni bilježnik utvrđuje imovinu i nasljednike te uzima nasljedničke izjave. Izjava nije obvezna: tko se ne odrekne nasljedstva, smatra se da ga želi primiti.

Prihvat je konačan — tko je valjano prihvatio nasljedstvo, ne može ga se kasnije odreći.
Odricanje je moguće tek nakon smrti, do donošenja prvostupanjske odluke. Ako se ne kaže drukčije, odnosi se i na potomke onoga tko se odriče.
„Odricanje u korist" određenog nasljednika pravno nije odricanje, nego ustupanje svog dijela tom nasljedniku.

Izjava se može dati usmeno na raspravi ili pred bilo kojim općinskim sudom, ili ovjerenom ispravom.

Rješenje o nasljeđivanju

Na kraju se donosi rješenje o nasljeđivanju: što čini ostavinu, tko su nasljednici i koliki im je dio, te eventualni zapisi i ograničenja. Kad postane pravomoćno, dostavlja se Poreznoj upravi i zemljišnoknjižnom sudu, koji provodi upis nekretnina na nasljednike. S rješenjem nasljednici zatim mogu raspolagati imovinom, npr. u banci ili pri prijenosu vozila.

Rokovi i pravni lijekovi

Protiv rješenja javnog bilježnika podnosi se prigovor u roku od 8 dana od dostave.
Protiv rješenja suda podnosi se žalba u roku od 15 dana.
Ako se nasljednici ne slažu oko činjenica (npr. valjanosti oporuke), upućuju se na parnicu.

Troškovi

Kad javni bilježnik vodi postupak kao povjerenik suda, ne naplaćuje javnobilježničku pristojbu nego nagradu prema tarifi, koja ovisi o vrijednosti ostavine. S nasljednicima ne smije ugovoriti drukčiju naknadu.

Imovina pronađena naknadno

Ako se nakon pravomoćnog rješenja pronađe imovina koja nije bila obuhvaćena (npr. zaboravljeni račun ili čestica), donosi se novo rješenje i imovina se raspoređuje prema prethodnom, u pravilu bez nove rasprave.

Ovo je opći pregled. Ako postoji spor među nasljednicima, sumnja u oporuku ili dugovi veći od imovine, posavjetujte se s odvjetnikom ili javnim bilježnikom prije nego što date nasljedničku izjavu.

Izvori: gov.hr — Ostavinski postupak, Zakon o nasljeđivanju (čl. 68., 130., 139.). Stanje na dan 26. listopada 2026.